Ivo Banac Ii
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. marta 1947.) jeste hrvatski historičar i političar, rođen u Dubrovniku 1947. godine, i 1959. godine emigrirao je u SAD sa majkom, kako bi se porodica opet ujedinila (otac je otišao u SAD 1947. godine).[1]
Sadržaj
- 1 Biografija
- 2 Nagrade i priznanja
- 2.1 Nagrade
- 2.2 Priznanja
- 3 Djela
- 4 Reference
- 5 Vanjski linkovi
Biografija[uredi | uredi izvor]
U New Yorku je pohađao isusovačku mušku gimnaziju, a zatim studirao na Stanfordu u Kaliforniji, redovni profesor historije postaje na američkom univerzitetu Yale.[1][2] Diplomirao je na Univerzitetu Fordham, a magistrirao i doktorirao na Univerzitetu Stanford.[3] Od 1994. do 1999. godine bio je profesor historije na Srednjoevropskom univerzitetu u Budimpešti.[3] Redovni je profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i dopisni član HAZU.[3] Bio je supredsjednik Instituta otvoreno društvo Hrvatska, generalni direktor Inter-univerzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke te ministar za zaštitu okoline i prostornog uređenja u Vladi RH.[3] Od novembra 2007. godine Ivo Banac je predsjednik HHO-a.[4] Suurednik je časopisa na engleskom jeziku East European Politics and Societies.[5]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- 1984.: Nagrada Wayne S. Vucinich ( za najbolju sjeveroameričku knjigu iz područja rusko i istočnoevropskih studija objavljenu 1984. godine: The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics)[6]
- 1990.: Nagrada Josip Juraj Strossmayer (za najbolju knjigu iz društvenih nauka objavljenu u Hrvatskoj 1990. godine: Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu)[6]
Priznanja[uredi | uredi izvor]
- 2004.: Počasni građanin Sarajeva[6][7][8]
Djela[uredi | uredi izvor]
- "The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics", (Cornell University Press, Ithaca, 1984., hrvatsko izd. "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika", Globus, Zagreb, 1988., Durieux, Zagreb, 1995.)
- "With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism", (Cornell University Press, Ithaca, 1984., hrvatsko izd. "Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu", Globus, Zagreb, 1990.)
- "Grbovi: biljezi identiteta", (Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.)
- "Hrvatsko jezično pitanje", (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1991.)
- "Dubrovački eseji", (Matica hrvatska, Dubrovnik, 1992.)
- "Protiv straha: članci, izjave i javni nastupi, 1987.-1992.", (Slon d.o.o., Zagreb, 1992.)
- "Cijena Bosne: članci, izjave i javni nastupi, 1992.-1993.", (Europa danas, Zagreb, 1994., 2. prošireno izdanje, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca i Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1996.)
- "Srbi u Hrvatskoj jučer, danas, sutra", (urednik), (Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zagreb, 1998.)
- "Raspad Jugoslavije: eseji o nacionalizmu i nacionalnim sukobima", (Durieux, Zagreb, 2001).
- "Protiv Močvare", (Buybook, Sarajevo, 2003.)
- "Acta turcarum: zapisi s putovanja po Turskoj", (Durieux, Zagreb, 2006.)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Nacional: Ivo Banac - Američki profesor protiv balkanskih političara Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ (en) Ivo Banac, Bradford Durfee Professor of History Emeritus Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ a b c d Odsjek za historiju - Filozofski fakultet u Zagrebu: dr. sc. Banac, Ivo, redoviti profesor Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ Jutarnji list: Ivo Banac na čelu HHO-a Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ (en)| East European Politics and Societies: Boards Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ a b c Ivo Banac - Nagrade i priznanja Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ OSLOBOĐENJE, br.20.739, str.3, 27/10/2004, Odlukom Gradskog vijeća Ivo Banac počasni građanin Sarajeva Preuzeto 11. maja 2011.
- ^ Oslobođenje: Ivo Banac odgovara Ivi Josipoviću: Čita li predsjednik svoje izjave Preuzeto 11. maja 2011.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Interview Dayline, prof.dr.sc. Ivo Banac: Mi smo Zid plača jer pravna država ne funkcionira
